|
|
|
 |
|
Sadašnja škola počela je s radom školske godine 1947/48., na osnovu rješenja Ministarstva za laku industriju kao Industrijska tekstilna škola. Inicijatori otvaranja škole bili su Pamučna industrija Duga Resa, Obrtnička komora u Zagrebu i Ministarstvo za prosvjetu.
Prve godine nastava se odvijala u dvije učionice, a praktična nastava u pogonima Pamučne industrije. Škola je imala 65 učenika, a |
|
 |
|
školovanje je trajalo tri godine. Već slijedeće školske godine škola se proširuje s tri nova odjeljenja, a zbog nedostatka prostora seli se u krug Pamučne industrije, u bivše skladište, u kojem su četiri prostorije preuređene u učionice, a uređen je i prostor za školske radionice. U ovim prostorima škola djeluje sve do 1959. godine kada je sagrađena sadašnja školska zgrada, odnosno njena desna strana s hodnicima.
U prvim godinama u školu su bili upućivani učenici iz cijele bivše Jugoslavije. Školom su rukovodili i u njoj radili kao nastavnici uglavnom ljudi zaposleni u Pamučnoj industriji Duga Resa. Bez potrebne literature, bez adekvatnih učila i pomagala, u vrlo nepovoljnim uvjetima, ulagali su veliki trud kao pravi entuzijasti da bi tekstilnoj industriji osigurali neophodne kadrove. |
|
DOM UČENIKA |
|
S početkom rada škole datiraju i počeci rada učeničkog doma. Na Inzlu je bio organiziran i smještaj i prehrana za sve učenike koji su na školovanje došli iz udaljenih krajeva.
1951. godine Dom se organizira kao samostalna ustanova pod nazivom Đački dom industrijske škole Duga Resa s posebnim odgajateljskim kadrom i zasebnim financiranjem. Sve do 1972. godine Dom djeluje u potpuno neprikladnim prostorijama, sa spavaonicama i do 35 kreveta, a bez osnovnog komfora.
Sadašnja zgrada Doma počela se graditi 1960. godine, a stajala je nedovršena deset godina. Konačno je završena 1972. kada je i useljena.
|
|
|
|
Industrijska tekstilna škola formira se u tom periodu kao kompletna prosvjetna institucija. Otvorena je školska knjižnica, a nabavljeni su i potrebna oprema, učila i pomagala te novi školski namještaj. Osnovane su folklorna, dramska i recitatorska sekcija, a osniva se i školsko kulturno-umjetničko društvo.
1947. godine formirana je u Dugoj Resi i Škola učenika u privredi koja je djelovala i radila sve do 1956. godine. Trajala je tri godine, a polagao se i završni ispit. U njoj su se školovali električari, kovinotokari, finomehaničari, strojobravari, vodoinstalateri, krojači, mesari, trgovci, postolari, zidari, stolari, kovači, ličioci, frizeri, pekari, brijači i krovopokrivači.
1956. godine osnovana je Majstorska tekstilna škola (škola za VKV radnike tekstilne struke) koja djeluje sve do 1971. godine kada završavaju školovanje posljednje generacije.
8. veljače 1961. formiran je Školski tekstilni centar Duga Resa. Istoga dana osnovana je i Viša tehnička i tekstilna škola (VTTŠ) sa smjerovima: prelac, tkalac, pletač i oplemenjivač. U sastav novoosnovanog Školskog centra ušli su Industrijska tekstilna škola, Majstorska škola i VTTŠ Duga Resa. Industrijska tekstilna škola tada se transformira u Tekstilnu školu s praktičnom obukom u kojoj školovanje traje dvije godine.
|
1964. godine osnovana je Škola za tekstilne pogonske tehničare koja 1973. godine mijenja naziv u Tehnička tekstilna škola.
Gimnazija Duga Resa osnovana je 1966. godine i djelovala je, samostalno ili u okviru Školskog centra, sve do 1978. godine.
Sedamdesetih godina često se mijenja sustav obrazovanja pa i Škoski centar prolazi kroz mnoge transformacije. U to vrijeme otvaraju se područna odjeljenja u Bihaću, Velikoj Kladuši, Zadru i Senju, koja su kasnije prerasla u samostalne tekstilne škole.
Od 1974. godine Centar djeluje kao Tekstlno-srednjoškolski centar, a pored tekstilnih škola, u njegovom sastavu djeluju i Dom učenika "6. maj" te Gimnazija Duga Resa.
Sadašnja školska zgrada proširena je 1977. godine dogradnjom lijeve strane (prema hodniku) u sve tri etaže. 1983. godine zgrada je dodatno proširena, čime se dobilo šest novih učionica, četiri kabineta i društvene prostorije.
U prostorima škole djelovala je i Viša tekstilna škola, sada Veleučilište u Karlovcu, a i dalje postoji poslovno-tehnička suradnja između Škole i Veleučilišta.
|
|
|
